Thursday, November 8, 2012

Pojas asteroida kao uslov za život?

 

Vest koja se pojavila već nekoliko puta u poslednje vreme, dovoljno da se odlučim da je prevedem i dam neki sud o njoj, jeste vest sa naslovom da je pojas asteroida u određenoj poziciji jedan od bitnih faktora za razvoj složenog života u planetarnom sistemu. Ipak, pročitavši neke od interpretacija, kao i originalno istraživanje, moram primetiti da se radi o daleko više senzacionalističkom naslovu nego o istinitoj tvrdnji.
Do ovog zaključka, istraživači, kao i (mnogo više) oni koji interpretiraju ovu vest došli su na osnovu tri tačke- uloga asteroida u procesu evolucije, uloga asteroida u donošenju vode i organskih jedinjenja na mladu planetu i postojeći modeli i njihove implikacije.
Prva tvrdnja se oslanja na mehanizam prirodne selekcije i vrstu "nasilnog ubrzanja adaptacija" živog sveta. Po ovoj tezi, iako su udari asteroida destruktivni događaji za koje se vezuju masovna istrebljenja, oni se takođe mogu posmatrati kao "agenti" evolucije, događaji koji primoravaju živi svet da se adaptira i time postane kompleksniji. Činjenica je da, potencijalno, bez udara asteroida u Zemlju koji je doveo do istrebljenja dinosaurusa, možda nikada ne bi nastala prilika za Homo Sapiensa da evoluira i postane dominantna vrsta na planeti.
Druga tvrdnja je povezana sa idejom panspermije- ideje da je živi svet (u ovom slučaju, organske materije kao njegovi bazični činioci) donet na Zemlju kometama i asteroidima. Činjenica je da se u asteroidima nalazi velika kolicina vode, ali i organskih materija. Ipak, ne smemo zaboraviti da ni voda, ni ugljovodonici nikako nisu retki u svemiru i nije neophodno da oni poteknu sa asteroida da bi bili prisutni.
Najzad, tim naučnika koji je radio na projektu je primetio da se pojas asteroida podudara sa tzv.,snežnom linijom- spoljnom granicom naseljive zone- dakle, onim delom sistema u kom je dovoljno hladno da se led nikada ne otopi. Najzad, oni primećuju da od 520 gasovitih džinova, samo 19 njih orbitira izvan snežne linije, dakle, slično našem Jupiteru. Jedan od naučnika, primetivši da je to samo 4% iznosi tvrdnju "Based on our scenario, we should concentrate our efforts to look for complex life in systems that have a giant planet outside of the snow line"Dakle "Po našem scenariju, potragu za složenim životom treba da usmerimo ka sistemima koji imaju gasovitog džina izvan snežne linije"- parafraziram, odnosno slobodnije prevodim.
Možda ste sada zbunjeni? Da, i ja sam bio, ali obrazložiću to ukratko, istim redosledom.
Prva tvrdnja je činjenica- udar asteroida jeste izazvao istrebljenje dinosaurusa i time, "evolucijski prozor za sisare". Ipak, to je mogao da bude i udar manje komete ili jednog od nekoliko desetina, ili čak stotina asteroida koji nisu unutar pojasa.
Druga tvrdnja zavisi od prihvatanja ili ne panspermije.
Treća tvrdnja je tačna- od 520 gasovitih džinova koje mislimo da je Kepler otkrio samo 19 je u naseljivoj zoni što je oko 4%, i zaista, život treba da tražimo, prvobitno, u sistemima u kojima gasoviti džin nije u unutrašnjosti sistema.
Sve tvrdnje su tačne, dakle šta nije u redu?
Prosto i jednostavno- naslov, i epitet nova vest. Ni jedna od činjenica nema ama nikakve veze sa pojasom asteroida, kao što sam za prve dve tačke objasnio, a o Keplerovoj (ne)preciznosti neću ponovo da govorim, u cilju održavanja objektivnosti. Jupiter na svojoj poziciji jeste pomogao oblikovanju pojasa asteroida, ali autori teksta, ili interpretatori su to, očigledno, shvatili obrnuto. Planete sa džinovima izvan snežne linije (dakle, i izvan naseljive zone) su pogodne ne zbog neke fantomske uloge pojasa asteroida koja nije ni razjašnjena sem u nekim nejasnim nagoveštajima o "ubrzanoj evoluciji" i panspermiji, već zbog proste činjenice da sa džinom u naseljivoj zoni, ne možete očekivati i planetu nalik Zemlji u istoj zoni! Toliko je jednostavno, i nema ama nikakve veze sa pojasom asteroida.
Ostaje otvoreno pitanje- možda on zaista ima neki značaj, ali ne dalji od ovih labavih i potencijalnih ideja, toliko za sada znamo. Takođe, autori teksta izneli su tačne i poznate činjenice, kao i precizne statističke podatke, bazirano na dosadašnjim posmatranjima i mogućnostima, jedini problem ostaje, da gotovo ništa od toga nema veze sa pojasom asteroida, već sa tzv.,"dobrim Jupiterima" o kojima sam pisao u članku Uslovi za život. Kada je to rečeno, jedina zamerka ostaje na senzacionalističkom naslovu koji će, ukoliko ne bude kritikovan na vreme, povući jednu zbrku nepovezanih činjenica u tvrdnju koja njima nije potkrepljena, kao ni bilo čim drugim.

Izvori:
NASA
Originalni tekst

No comments:

Post a Comment